SUZBIJANJE BOLESTI VINOVE LOZE Vinova loza (Vitis vinifera L.) ubraja se među najvažnije kulture u svijetu i u našoj regiji, s dugom tradicijom uzgoja i iznimnim gospodarskim značajem. Ipak, uspješan uzgoj često je ugrožen pojavom različitih bolesti koje mogu znatno umanjiti prinos i kvalitetu grožđa. Najčešće i ekonomski najštetnije bolesti su plamenjača, pepelnica i siva plijesan, dok se u određenim uvjetima javljaju i druge, poput crne truleži, crne pjegavosti te bolesti drva. Upravljanje bolestima vinove loze zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća agrotehničke mjere, praćenje vremenskih uvjeta te pravovremenu primjenu sredstava za zaštitu bilja. NAJOPASNIJE BOLESTI VINOVE LOZE 4 BOLESTI VINOVE LOZE Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola) jedna je od najopasnijih i najraširenijih bolesti vinograda, koja u povoljnim uvjetima može prouzrokovati velike gubitke u prinosu i kvaliteti grožđa. Bolest se javlja prvenstveno u toplim i kišnim periodima, kada visoka vlažnost i optimalne temperature omogućavaju brzo širenje patogena. Prvi simptomi uočavaju se na lišću u obliku hlorotičnih, a zatim i uljastih pega, dok se na naličju lista razvija karakteristična beličasta prevlaka. Zaraženi listovi ubrzo odumiru i izgledaju kao sprženi, a bolest može zahvatiti i cvat, pa čak i bobice u ranoj fazi razvoja. Biologija patogena pokazuje da se zaraza može ostvariti u dva oblika – primarnom i sekundarnom. Primarna zaraza potiče od oospora koje prezimljavaju u opalom lišću, dok se tokom vegetacije ostvaruje niz sekundarnih zaraza koje omogućavaju brzo širenje bolesti u povoljnim klimatskim uvjetima. Optimalne temperature za klijanje i infekciju kreću se između 18 i 25 °C, a visoka relativna vlažnost zraka (95–100%) i kišni periodi dodatno pogoduju razvoju patogena. Zbog brzine širenja i šteta koje izaziva, plamenjača zahtijeva stalno praćenje i pravovremenu primjenu preventivnih mjera zaštite. PROIZVODI ZA SUZBIJANJE PLAMENJAČE: VALIS F, MILDICUT, AIRONE SC Pepelnica vinove loze (Uncinula necator) jedna je od najopasnijih i najraširenijih bolesti vinograda, uz plamenjaču i sivu plijesan. Danas je prisutna u svim vinogradarskim područjima. Napada sve zelene dijelove loze, a najveće štete nanosi grožđu, gdje uzrokuje smanjenje prinosa i kvalitete. Simptomi: Na listovima se javlja sivo-pepeljasta prevlaka, lišće se kovrča i suši. Na mladicama nastaju tamne zone, a rast i dozrijevanje drva su usporeni. Na cvatu može izazvati opadanje cvjetova, dok su bobice najugroženije od zametanja do šaranja – prekrivaju se pepeljastom prevlakom, smežuraju i pucaju. Pukotine omogućuju ulaz sivoj plijesni, pa često strada cijeli grozd. Uvjeti razvoja: Najviše joj pogoduju temperature od 25–28 °C, a aktivna je već od 5 °C. Razvoju pridonose bujni nasadi i prekomjerna gnojidba dušikom. Pepelnica vinove loze može smanjiti prinos i do 80–90 %. Zaraženo grožđe gubi tržišnu vrijednost, a vino od takvih bobica ima lošiju aromu i stabilnost. Suzbijanje: Uključuje agrotehničke mjere poput prorjeđivanja lišća i umjerene gnojidbe, kemijsku zaštitu sumpornim i sistemičnim fungicidima SREDSTVA ZA SUZBIJANJE PEPELNICE: KUSABI, DIFCOR, KARBICURE, SULGRAN, ZENBY
RkJQdWJsaXNoZXIy MjkwNTEyNA==